Benediktinski samostani imali su ključnu ulogu u razvoju pismenosti i obrazovanja na hrvatskom prostoru tijekom ranog srednjeg vijeka. Jedan od poznatijih nalazio se upravo u blizini Knina, a redovnici su, osim što su širili kršćanstvo, razvijali sustave obrazovanja, obrađivali zemlju te čuvali i prepisivali knjige.
Njihovi skriptoriji bili su prve obrazovne institucije gdje su nastajali rukopisi na glagoljici i latinskom jeziku. Kroz stoljeća, benediktinski red ostavio je snažan pečat na kulturni pejzaž Dalmacije, čuvajući ne samo vjeru, već i znanje, poljoprivredne vještine i arhitektonske dosege.
